Fiziološki motorni razvoj dojenčeta i djeteta

O fiziološkom (normalnom) motornom razvoju djeteta počelo se razmišljati tek u drugoj polovini prošlog vijeka, dok se oabnormalnom motornom razvoju razmišljalo i puno ranije. Razlog tome je što se mnogo više pažnje posvećivalo djeci sa onesposobljenjem, a da bi im se pomoglo došlo se do zaključka da je to moguće jedino ukoliko se poznaje normalni, fiziološki razvoj djeteta koji se tek tada počeo istraživati.  

Mnogi autori su pisali o motornom razvoju djece i zbog toga imamo i različita viđenja razvoja, ali se svi slažu u tome da postoje vremenski periodi unutra kojih se dešavaju pojedini motorički obrasci u okviru razvoja djeteta.

Normalni motorni razvoj je u osnovnim karakteristikama isti kod sve djece i odvija se cefalo-kaudalnim smjerom (od glave prema nogama). Međutim, sobzirom da na motorni razvoj utiče genetska predispozicija i faktori okoline, on se ipak razlikuje od djeteta do djeteta.

Dijete se rađa sa genetski određenim mogućnostima koje dalje razvija i unapređuje. U određenoj starosnoj dobi vrši i određene aktivnosti a vrlo je važno i kako ih vrši. Kod nekog djeteta se one dešavaju prije a kod nekog malo kasnije. Ti ključni događaji u motornom razvoju novorođenčeta i dojenčeta nazivaju se kritični periodi razvoja.

Važno je poznavati razvojni slijed motorike djeteta kako bismo znali kada se što može očekivati u razvoju, kako bi ga lakše pratili i brinuli se o djetetu. Isto tako važno je znati, da je mentalni razvoj djeteta stimulans za pravilan motorički razvoj djeteta, jer upravo znatiželja  dijete tjera da ide naprijed u savladavanje novih “prepreka”. Zbog toga se u praksi mentalni i motorni razvoj ne mogu odvojiti.

Razvoj motoričkih aktivnosti možemo pratiti i kroz igru koja je najprirodniji i najznačajniji oblik aktivnosti djeteta. Igra omogućava svakom djetetu da izrazi šta osjeća. Ona je vodeća aktivnost u predškolskom periodu jer je dijete tokom igre i motorički i emocionalno maksimalno angažovano.

Ako želimo da propratimo motorni razvoj djeteta od rođenja posmatraćemo ga u različitim položajima i vidjeti da li ima odstupanja od normalnog razvoja. Osim ključnih motoričkih aktivnosti za određenu dob,  važno je posmatrati djetetov opšti izgled (da li ima nesrazmjere), simetriju (da li dijete podjednako koristi obje strane tijela), izdržljivost (prateći disanje – da li se zamara), snagu ( da li su pokreti djeteta snažni ili slabi) i živahnost (da li je dijete živahno ili mirno).

Motorni razvoj djeteta posmatra se u ležećoj poziciji na leđima i trbuhu, sjedećoj poziciji i pri stajanju.